• 1983. pod nazivom Društvo Iločana

• 1991. - 1997. djeluje pod nazivom Zavičajni klub žitelja grada Iloka i okolice

• od 1997. djeluje pod sadašnjim nazivom: Društvo Iločana i prijatelja Iloka

• Skupština, koju čine svi članovi Društva
• Predsjednik Društva
  
• Dopredsjednik Društva
  
• Tajnik Društva
  

• Društvo djeluje u području zaštite i očuvanja materijalnih i nematerijalnih kulturnih dobara te ostalih djelatnosti kulturne baštine

• organiziranja javnih nastupa kulturno - umjetničkih društava iz iločkog kraja, drugih područja Hrvatske i iseljeništva

Završne svečanosti tradicionalnog obilježavanja Kapistranova i Dana grada Iloka u Zagrebu u organizaciji Društva započele su  23. listopada 2018.godine večernjom sv. misom u Franjevačkoj crkvi  na Kaptolu, koju je predvodio pater Zdravko Lazić, gvardijan Franjevačkog samostana. Susretom u Matici hrvatskoj 24. listopada 2018. godine nastavljeno je obilježavanje Dana grada Iloka i 35. obljetnice rada Društva. Bio je ovo susret mnogih Iločana i prijatelja Iloka iz Zagreba i okolice kojima se pridružilo i izaslanstvo grada Iloka, predvođeno zamjenikom Gradonačelnice, gosp. Josipom Kovačom. Program u Matici počeo je u 19:00 sati nastupom tamburaškog orkestra HKUD-a „Željezničar“  te recitalom voditeljice programa, gđe Renate Škrnjug, „Kad Ilok spava“, autora Đure Perice. Minutom šutnje odana je počast svim poginulim i umrlim Iločanima i članovima Društva.Predsjednik Društva Iločana, gosp. Ante Pavičić, kronološki je predstavio povijesnicu spomena i rada Društva podijelivši je u tri razdoblja:

 *razdoblje od 1983. do 1990. godine

Inicijativu za neformalno osnivanje „Društva Iločana“ pokrenula je 1983. skupina od petnaestak ondašnjih Iločana u Zagrebu među kojima su: gospođe Terezija Ružica Vivoda (Saračević), Jasna Iveković - Manzoni,  danas pokojne Olga Cahunek (Hakala),  Mira Martinović i Verica  Miklin  te gospodin Vilibald Novak, prvi predsjednik Društva, izabran na prvom inicijativnom sastanku održanom 18. ožujka 1983. godine u Kaptolskoj kleti u Zagrebu.

Na sastanku su dogovorili program svoga rada, način okupljanja i susreta, između ostaloga: dva puta godišnje – u proljeće i u jesen.  Bili su to i susreti uz zajedničke koncerte ondašnjih KUD-ova Julije Benešić iz Iloka i domaćina, HKUD-a „Vinko Jeđut“ (danas HKUD „Željezničar“), čiji je tada umjetnički voditelj bio, Iločanin, gosp. Đuro Horvatović, danas predsjednik toga društva.

Ovakvo ozračje rada Društva Iločana trajalo je, nažalost, do početka tragedije žitelja grada Iloka i cijelog Zapadnog Srijema i progona iz njihovih domova u jesen 1991.

*razdoblje od 1991. do 1997. godine

Događaj od  17. listopada 1991. godine kada se dogodio egzodus/progon desetak tisuća žitelja Iloka i Iločkog kraja i događaji prije samog dana progonstva uvjetovali su da se žurno pristupi službenoj registraciji Društva, što se i dogodilo  5.studenoga, pri čemu je Društvo preimenovano u Zavičajni klub žitelja grada Iloka i okolice, obuhvaćajući mjesta: Šarengrad, Bapsku, Mohovo, Opatovac, Sotin, Lovas, Tovarnik, Mikluševci i Tompojevci. Donesen je poseban program rada, u čiju će se realizaciju uključivati mnogi prognanici iz Iloka i okolice,  izabrano  novo rukovodstvo Kluba                                                                         

 -humanitarna aktivnost:  Skrb o prognanima, ali koliko je bilo moguće i o onima koji su ostali na okupiranom području, uz veliko zalaganje mnogih članova Kluba, njegovih tijela, prijatelja Kluba te tijela državne uprave.  Prikupljala se i donirala materijalna i financijska pomoć  potrebitima. Osniva se dobrotom Hrvatske franjevačke provincije, a na zamolbu Kluba, Caritas u prostoru Franjevačkog samostana na Kaptolu. Voditelj Caritasa bio je fra Ferdo Posavec, prognani svećenik iz Iloka, koji je, uz  nesebičan trud prognanih Iločana te „zagrebačkih“ Iločana dao veliki doprinos u pomoći prognanima i tako olakšao njihov prognanički život. Humanitarne priredbe „U susret Božiću“ namijenjene djeci, ali i za odrasle, s  ciljem podjele darova prikupljenih od mnogih donatora. Veliki humanitarni koncert „Lijepo ti je u našemu Srijemu“  u Lisinskom 1992. prikupljena su novčana sredstva koja su, uz donacije iz inozemstva, dodjeljivana najpotrebitijima.  Posredovanjem prijatelja i članica Kluba, Zagrepčanki  Hermine Šarić i Marine Grgić, uspostavlja se prijateljska suradnja Župe iz Liebocha (Austrija) sa Župom sv. Ivana Kapistrana iz Iloka. Veliku su pomoć pružali prijatelji iz Liebocha  za Ilok u vrijeme progonstva i nakon povratka. Posebno je vrijedno spomenuti i pomoć koju su mediji pružali Klubu: tisak, među kojem i “ Iločki list“, počeo je izlaziti 1994. godine, kada je u izdanju Kluba počeo izlaziti i list prognanih Tovarničana „Hrvatski Tovarnik“, HTV, Hrvatski radio kroz emisiju  „Halo, dobar dan, ovdje Hrvatski radio“ .                              

  -kulturno umjetnički sadržaji rada Kluba:  Kako se ne bi zaboravili običaji Iloka i Srijema, a život prognanih učinio bar malo ugodnijim, svake je godine Klub organizirao tradicionalno obilježavanje blagdana sv. Vinka, blagdan sv. Ivana Kapistrana, zaštitnika grada Iloka,  Tovarničani i blagdan svoga zaštitnika-blagdan sv. Mateja, a Lovaščani blagdan sv. Mihovila. Duhovnu potporu cijelo vrijeme  pružali su svećenici prognanici: pok. pater Flavijan Šolc, pater Ferdo Posavec, pater Branko Kosec i drugi, a pok. pater Marko Malović, jedini svećenik u Hrvatskoj koji je svo vrijeme okupacije proveo na okupiranom području, koliko je mogao, svu je skrb posvetio puku u okupiranom Iloku. Sve  prigodne susrete pratilo je i druženje uz tamburu, pjesmu i ples velikih prijatelja Iloka: HKUD-a „Željezničar“ te  Vokalno-tamburaške grupe „Jurjaši“ Đure Horvatovića.

  -uvjeti rada Kluba/Društva:  Do ustroja  Poglavarstva grada Iloka u progonstvu (1993.), Klub je za potrebe prognanika, a koliko je bilo moguće i za žitelje koji su ostali na okupiranom području, obavljao mnoge  administrativne i upravno-pravne poslove. Klub je početkom 1992. godine pokrenuo osnivanje Udruženja prognanika RH, kojem je predsjednik bio ing. Stjepan Kraljević.Na samom početku svoju aktivnost Klub je obavljao u prostorima Sindikata hrvatskih učitelja u Hrvatskom učiteljskom domu, a vrlo brzo nakon osnivanja klupske prostore i prostore za sve druge potrebe i susrete ustupio je na korištenje HKUD „Željezničar“. Zadnjih dvadesetak godina Društvo nema svoj prostor pa se snalazimo   u privatnim prostorima i dobrotom donatora. Godine 1995., 1996.,i 1997. bile su prijelomne godine za prognanike cijele Istočne Hrvatske. Operacije „Bljesak“ i „Oluja“ dale su nadu da je početak kraja okupacije Podunavlja što se Procesom mirne reintegracije  počelo i ostvarivati i prvi prognanici vraćati svojim kućama, čime je i nastupio kraj  tegobnog razdoblja onih građana Iloka koji su u njemu ostali.

 Sve ovo mijenja i stvara druge sadržaje u radu Kluba, dajući težinu pomoći pučanstvu u njihovom povratku. Znakovito je istaći da u tom žaru Klub po prvi put organizira pod pratnjom UNTAES-a, s dva autobusa, odlazak u Ilok na prvo Kapistranovo u Iloku 1997.,  a za blagdan Svih Svetih također odlazak autobusima i  posjet grobljima u Mohovu, Šarengradu, Bapskoj i u Iloku!

 U prosincu 1997. na 1. godišnjoj Skupštini Kluba nakon Domovinskog rata, uz izbore novih tijela, Klub mijenja naziv u Društvo Iločana i prijatelja Iloka, donosi nove akte usklađene sa Zakonom o udrugama te donosi novu koncepciju plana svoga rada po kojoj  i danas djeluje.

*razdoblje 1998. do 2018. godine

-humanitarna aktivnost: pomoć prognanima u njihovom povratku kućama i pokretanje niza aktivnosti prikupljanja novčane i materijalne pomoći, pomoć Franjevačkom samostanu u Iloku(obnova vitraja i novčana pomoć), pomoći učenicima osnovnih škola u Iloku i Šarengradu, Srednje škole Ilok, udruzi „Cuccium“ u Iloku, gradu Vukovaru (Vukovarski vodotoranj) i dr.

- kulturno-umjetnički sadržaji: organizatori i suorganizatori čestih izložbi slika iločkih slikara, Muzeja grada Iloka, gostovanja zagrebačkih folklornih ansambala u Iloku (FIS „Remete“ i HKPD „Bosiljak“ iz Čučerja te organizacija uzvratnih susreta u Zagrebu: KUD-a Sloga iz Bapske i KUD-a Julije Benešić iz Iloka s njihovim domaćinima HKPD „Bosiljak“ i KUD „Croatia“ iz Prečkog; organizacija putovanja kolektiva  osnovnih škola iz  Čazme, Zagreba u Vukovar i u Ilok, hodočašća župa iz Čazme,  Rakitja, Prečkog u Vukovar, Ilok, Ilaču i u Aljmaš; obilježavanje blagdana sv. Vinka u Zagrebu, a i organizirani odlasci u Ilok i iločke vinograde; manifestacije „Susreti Iločana i prijatelja Iloka“ uz prigodne blagdane (Svibanjski susreti, Ususret Božiću, …). Posebno vrijedi spomenuti tradicionalne susrete u Matici hrvatskoj obilježavajući Dane grada Iloka  i Kapistranovo u Zagrebu;  projekt očuvanja i njegovanja iločke kulturne baštine, međunarodnog karaktera,  „Akademija zemlje i ruku“ Ilok 2017. i Ilok 2018.  Česti organizatori predstavljanja knjiga različitih autora i izdavača. U okviru Društva djeluje i Planinarska sekcija.

-sponzori/donatori, suradnici i suorganizatori:  Matica hrvatska Zagreb, Grad Ilok, Iločki podrumi, Muzej grada Iloka, Ogranak MH u Iloku, TZ grada Iloka, „Samoborček“ Samobor, Tiskara Rotim i Market, HKUD „Željezničar“ Zagreb, Iločki privatni vinari, VTG „Jurjaši“,  Kuća Vitron d.o.o. Zagreb, OŠ Prečko, Zagreb, tvrtka „Elmona“ Zagreb, tvrtka GOGS, d.o.o., Zagreb;  Mješoviti zbor Župe sv. Josipa, Zagreb , KUD „Sloga“ iz Bapske, KUD „Julije Benešić, Ilok, Ženska pjevačka skupina Doma Marije Jambrišak, Zagreb, Trinitas-Crkveni zbor Župe Prečko.

Po završetku predstavljanja kronologije spomena i rada Društva, predsjednik Društva  uručio je Povelje s iskaznicama počasnog člana i  Zahvalnice institucijama i pojedincima koji su potpomagali i ostavili svoj trag u radu Društva Iločana od osnutka do danas. Program je nastavljen izlaganjem kustosice Muzeja grada Iloka Andree Rimpf s temom "Ukradena baština" Muzeja grada Iloka tijekom 80-ih i 90-ih, a gospodin Marko Kevo, kustos Muzeja grada Iloka, predstavio je   "Iločka građanska obitelj Horvatović" - ususret izložbi „Zavičajne osobe grada Iloka“ kojom je upoznao posjetitelje o iločkoj obitelji koja je ostavila izniman pečat u kulturnom i društvenom životu grada Iloka. U glazbenom dijelu programa sudjelovali su članovi folklornog ansambla HKUD-a „Željezničar“ iz Zagreba, voditelji Đuro i Katarina Horvatović.  Nakon završetka svečanog dijela Susreta druženje se nastavilo uz pjesmu i zvuke tambure, delicije koje su pripremile „zagrebačke“ Iločanke te vino Iločkih podruma. Sve je to ovu svečanost učinilo još bogatijom.

U Zagrebu 24. listopada 2018.