Društvo Iločana i prijatelja Iloka

 O Iloku

ILOK

 

Ilok, najistočnije naselje Republike Hrvatske, mjesto spoja istoka i zapada, skladno se izdiže iznad Dunava okruženo obroncima Fruške gore i prekrasnim vinogradima.


Gradić je to duge povijesti, baštinik zanimljivih kulturnih suprotnosti utkanih u njegovu srednjovjekovnu jezgru, jednu od najvećih i urbanistički važnijih urbano-fortifikacijskih kompleksa sjeverne Hrvatske i Podunavlja. Ali oduvijek i nadasve Ilok je dunavsko kraljevstvo vina koje svojim tramincem, kao i svim drugim sortama ovoga područja, osvaja kako tržište tako i većinu posjetitelja. Danas je Ilok gradić koji ponovno oživljava nakon ratnih zbivanja i progonstva, otvoren je za promjene te srdačno i spremno dočekuje sve svoje goste.

 

Položaj


Ilok se nalazi na 133 metara nadmorske visine na zapadnim obroncima Fruške gore. Smješten je na

45° 10' 36'' sjeverne geografske širine i na 19° 22' 00'' istočne geografske dužine.


 Stari kraljevski grad Ilok razvio se na Dunavu, između obronaka Fruške gore koji se s brojnim odsjecima i usjecima spuštaju prema desnoj obali ove moćne rijeke, u području povijesne regije Srijem. Nekad se iločko vlastelinstvo prostiralo od Vukovara na zapadu pa sve do Petrovaradina na istoku. Današnji Ilok broji oko 8350 stanovnika, a osim samog gradića Iloka obuhvaća i naselja Bapsku, Šarengrad, Radoš i Mohovo. U Iloku živi najveća zajednica slovačke nacionalne manjine u Hrvatskoj koja je dodatno bogatstvo našoj kulturi i povijesti. Pet graničnih prijelaza na području grada vodi ka Srbiji (Vojvodini), a državna cesta D2 vodi prema Vukovaru, Osijeku, Vinkovcima i Zagrebu, odnosno drugim mjestima Hrvatske, te južno prema BiH.

 

Povijest


Najstariji arheološki nalazi svjedoče o naseljenosti područja Iloka u mlađem kamenom dobu, a brojni su i nalazi iz bakrenog, brončanog i željeznog doba. Otkrivena su bogata nalazišta vinkovačke i vučedolske kulture. Rimljani su, osvojivši ove krajeve, zbog kontrole dunavskog-panonskog puta i granice izgradili pograničnu utvrdu nazvanu Cuccium. Ime Ilok prvi put se spominje 1267. godine kao Wjlok, Wylhoc i Iwnlak.

Najpoznatiji vlasnik Iloka bio je Nikola Iločki (1410. - 1477.), moćni hrvatsko-ugarski velikaš i pretendent na kraljevsku krunu, ban Hrvatske, Slavonije i Mačve, vojvoda od Transilvanije te kralj Bosne. Za njegove vladavine Ilok je proživljavao svoje „zlatno doba“, a gradska je jezgra utvrđena zidinama koje su velikim dijelom očuvane i danas. Nikola je također obnovio i nadogradio franjevački samostan i crkvu sv. Ivana Kapistrana iz 14. stoljeća. Sv. Ivan Kapistran, apostol Europe i poznati borac protiv krivovjerja i osmanlijskih ratnih pohoda, umro je i sahranjen je u Iloku. Status slobodnog kraljevskog grada Ilok je dobio u 15. stoljeću, a službeni Statut grada potvrđen je 1525. godine. U razdoblju od 1526. do 1688. godine Ilokom vladaju Turci, a iz tog su vremena do danas očuvani vrijedni spomenici islamske kulture. Iločke posjede u 17. stoljeću dobiva kneževska obitelj Odescalchi koja obnavlja stari Nikolin dvorac iz srednjeg vijeka, modernizira vinogradarstvo i gradi vinski podrum ispod samog dvorca uvodeći Ilok u njegovo „drugo zlatno doba“. U 18. i 19. stoljeću Ilok je sjedište podžupana Srijemske županije, sjedište kotara te sudsko, trgovačko i sajamsko središte.

Povijest Iloka moguće je doživjeti u dvorcu Odescalchi u kojem je smješten i Muzej grada Iloka u kojem se čuva bogata arheološka, povijesna i etnografska građa te zbirka umjetnina.

 

 

                                 Preuzeto: Turistička zajednica grada Iloka

Grb grada Iloka

Izvor
http://www.freewebs.com

ILOK-CROATIA-2015

Izvor: Igor Ripić (www.youtube.com)

Pogled na crkvu Sv. Ivana Kapistrana

Izvor: Arhiva Društva

Iločke zidine

Izvor:http://www.tourismincroatia.com

Povijesni prikaz grada Iloka

Izvor: Razglednice grada Iloka

Katrografski prikaz

Izvor: Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije

Pogled na Šarengrad

Izvor:http://www.inet.hr/~dsarace/index.html

Šarengrad

Šarengrad, mjesto na desnoj obali Dunava u Hrvatskoj

( Srijem ), smješten je na geografskim koordinatama 45°16' 20'' sjeverne širine i 19° 25' 32'' istočne dužine, povezan je cestama s istočnim susjedom Ilokom, zapadnim Vukovarom, te južno preko Bapske i Šida

( SiCG ) sa suvremenim autoputom za Zagreb odnosno Beograd.
        Stariji dio naselja, koje se nalazi na nadmorskoj visini od 86 m, smjestio se u dolini potoka Dobra Voda usječenoj u praporni ravnjak, a mlađi dio razvija se uz rijeku Dunav i uz glavnu cestu.

 

                Preuzeto: Stranice  Šarengrada

Crkva Sv. Petra i Pavla

Izvor: Turistička zajednica Vukovarsko - srijemske županije

Bapska

Selo Bapska, smješteno na 15 km od Iloka, poznato je po bogatoj tradiciji i baštini te prapovijesnom nalazištu Gradac. Prema zadnjim saznanjima pretpostavlja se da početak života na ovom lokalitetu seže do 5. tisućljeća prije Krista što ovu kulturu čini starijom od Vučedolske. Istraživanja i radovi na nalazištu Gradac financiraju se sredstvima Ministarstva kulture RH te bi se nakon istraživačkih radova naselje trebalo prezentirati onako kako je u davnoj prošlosti izgledalo. Bapska se spominje kao katolička župa od 14. stoljeća. U selu se nalazi romanička crkva Majke Božje – Gospe Bapske, koja je kasnije barokizirana, te barokna crkva sv. Jurja. Bapska je svakako zanimljiva i zbog očuvane tradicije seoskog života. Bogata narodna baština Šokadije i Srijema najviše dolazi do izražaja u plesovima, pjesmama, nošnji i običajima koji se u Bapskoj neprekidno prenose s generacije na generaciju.

 

                          Preuzeto: Turistička zajednica grada Iloka

Crkva Sv. Marije u Bapskoj

Izvor: Turistička zajednica Vukovarsko - srijemske županije

Mohovo

Selo na pola puta između Iloka i Vukovara spominje se kao katolička župa od prve polovice 14. stoljeća. Zanimljivo je po crkvi sv. Nikole Tavelića i pravoslavnoj crkvi Vaznesenja Gospodnjeg koja datira iz 1836. godine.

 


                           Preuzeto: Turistička zajednica grada Iloka

Crkva Sv. Nikole Tavelića, Mohovo

Izvor:http://www.datourinfo.eu

Radoš

Zaselak uz samu granicu s Republikom Srbijom najistočnija je točka RH. Iako broji samo stotinjak stanovnika, Radoš opstaje te je u planu i obnova područne škole kao i Slovačkog doma Matice Slovačke Radoš. U blizini, na zapadnim obroncima Fruške gore, je vrh Liska, što je najviša točka Vukovarsko-srijemske županije. U blizini je također i granični prijelaz Neštin.

 


                                Preuzeto: Turistička zajednica grada Iloka

Free service and accessible to everyone

Create a free website